Intervjui

Vinska priča vinarije Damjanić počinje krajem 18. stoljeća, kada obitelj Jurković počinje podizati nasade vinograda na području Fuškulina, u okolici Poreča. Vrijedno i predano radeći, stvorili su jednu od vodećih vinskih kuća u regiji,  tridesetih godina prošlog stoljeća nagrađivani su na svjetskim vinskim izložbama pa su tako, primjerice, 1928. godine na pariškom Grand prixu osvojili zlatnu medalju za crno vino. Početkom novog tisućljeća potomci obitelji Jurković, obitelj Damjanić, počinju s ponovnim podizanjem nasada vinograda. Danas raspolažu sa sedam ha vinograda koji se protežu tri km od mora. Mala nadmorska visina i blizina mora zaslužni su za savršenu mikroklimu ovih pozicija iz kojih dobivaju vina vrhunskih karakteristika. U vinogradima vinarije Damjanić zasađene su sorte malvazija istarska, chardonnay, muškat žuti, borgonja, merlot i teran. U proizvodnji vina koristi se najmodernija enološka tehnologija, dok vina dobivena iz crvenih sorti odležavaju u drvenim bačvama između 12 i 14 mjeseci.

Ivan Damjanić vlasnik je vinarije Damjanić, a ovaj mladi i karizmatični vinar ljubav i strast uspio je prenijeti na kapljice u butelji.

Prvi susret s vinom i trenutak kada ste odlučili postati vinar?

Godine 1999. sam se upustio u prvo fermentaciju mošta, tako da tu godinu smatram početkom svog vinarskog/enološkog puta. Godine 2003. smo počeli kupovati i nadosađivati vinograde, da bismo 2004. registrirali OPG Damjanić Ivan i počeli s proizvodnjom.

Tko vam je u vinskom svijetu bio najveći uzor i osoba od koje ste učili?

Djed (nono) mi je uvijek govorio da si nađem lakši posao, ali jednostavno mogu reći da je genetika napravila svoje pa sam svojevoljno upisao Srednju poljoprivrednu školu, a potom i fakultet. Nažalost, od djeda nisam stigao previše naučiti, ali i onaj dio njegova iskustva što mi je uspio prenijeti bio je dovoljan da se usmjerim ka zdravim temeljima. Tijekom života uvijek sam nalazio dobronamjerne ljude koji su mi bili spremni pomoći savjetima i iskustvom.

Što mislite da vaša vina čini prepoznatljivim i daje im tvoj potpis?

Moje kreacije, kako ih volim nazvati, definirane su ravnotežom, koja ih istodobno čini karakternima, a ujedno i elegantnim. Sklad karakteristika vina je jedan od najvažnijih čimbenika uspjeha, a ujedno važno je u vina utkati svoju stilistiku koja kroz godine mora biti konstantna s pozitivnim smjerom prema razvoju i kvaliteti.

Jedan ste od rijetkih vinara koji uzgaja borgonju. Koliko je ta sorta zahtjevna i koliko s njom možete biti kreativni?

Godine 2003. i 2004., kad sam počeo podizati nove vinograde, nije bilo previše razmišljanja koje ću sorte saditi jer uz malvaziju istarsku, kao crnu sortu, jedino je borgonja imala najveći značaj. Obiteljski smo oduvijek bili okrenuti gajenju borgonje, pa sam tako i dalje nastavio. Nakon borgonje u vinograde smo introducirali i ostale crne sorte (merlot, cabernet sauvignon i teran), ali akcent s borgonje nije nikad skinut.

Borgonja je sama po sebi dosta zahtjevna kako u vinogradu tako i u podrumu. Osjetljiva je na viši prinos pa smo manijakalno usredotočeni na prinos po trsu koji nikako ne smije prijeći više od dva kg grožđa. U kišnijim godinama osjetljiva je na pepelnicu zbog povećeg i zbijenoga grozda, kao i zbog tanke pokožice same bobice. Gdje će sve borgonja doći, pokazat će vrijeme, a mi ćemo za nju pokušati odabrati put koji njoj najviše paše.

Misao vodilja u kreiranju vina?

Vina se moraju prije svega sviđati meni, a istodobno i publici. Nekad taj kompromis nije lako postići. Vina su živući organizam koji je u neprestanoj evoluciji i kao takav tjera nas stalnom napretku kroz tehnologiju te samim time i stvaranju tradicije koju ćemo prepustiti sljedećim naraštajima vinara i vinogradara...

Najznačajnije nagrade dosad?

Više puta zlato na Vinistri i drugim izložbama u Hrvatskoj i Sloveniji, dva zlata za Borgonju u Francuskoj 2012. i 2013., Clemente blanc 2015. zlato IWC 2018., Clemente blanc 2016. zlato IWC 2019., Clemente blanc 2016. Decanter zlato 2019., Malvazija istarska 2016.  Iwc 2018. + Croatian white trophy 2018., Duro Istriano (teran i borgonja) srebrna medalja na Decanteru 2020. itd...

Kakvi su planovi za budućnost?

Definirati smjer u budućnosti je jako teško, ali na nama je barem pokušati usmjeriti u pravcu koji trenutačno smatramo najboljim. Vinska scena Hrvatske se trenutačno nalazi na prekretnici koja bi nas mogla, ako je prepoznamo i tu priliku iskoristimo, vinuti među top vinske destinacije u svijetu.

Razgovarala: Dijana Grgić